Zanimljive činjenice o Lici i podvelebitskom primorju

Prirodne i kulturne znamenitosti:

Najljepši hrvatski kontinentalni Nacionalni park Plitvička Jezera nalazi se na sjeveru Like. Nacionalni park Plitvička jezera, najstariji je nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen 1949., a 1979. uvršten na Popis svjetske prirodne baštine UNESCO-a. Spektakularni slapovi su zaslužni što su Plitvice najposjećeniji nacionalni park u Hrvatskoj. Ukupna površina parka Plitvička jezera je 29.685 ha, od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Najniža točka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1279 m na Seliškom vrhu.

 

Nacionalni park Paklenica je drugi nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen 19. listopada 1949. god. Osnovni razlog proglašenja ovog prostora nacionalnim parkom bila je zaštita najočuvanijeg i najvećeg šumskog kompleksa na području Dalmacije.
Nacionalni park Paklenica se prostire na površini od 95 km², na južnim obroncima Velebita, ispod najviših vrhova Vaganskog vrha (1757 m) i Svetog brda (1753 m). Obuhvaća područje bujičnih tokova Velike i Male Paklenice, odnosno njihove prepoznatljive kanjone okomito urezane u južne padine Velebita, te širi okolni prostor.

 

Nacionalni park Sjeverni Velebit, površine 109 km,  parkom je proglašen 9. lipnja 1999. godine. U sklopu parka nalaze se strogi rezervati, botanički rezervati, šumski rezervati, kao i jedna od najdubljih jama na svijetu Lukina jama 1.431 m.

NP Sjeverni Velebit komadić je izvorne europske prirode – ne posve netaknute divljine, već prirodnog krajolika oblikovanog prožimajućim ljudskim utjecajem, u vremenu kad je za ljude jedina mogućnost preživljavanja bila suživot s prirodom. No, nemojte da vas prisutnost ljudi navede na pomisao da se radi o pitomom krajoliku – Velebit je surov i oštar klimom i reljefom.

 

Park prirode Velebit

Brdski masiv Velebita, jedan od najznatnijih u užem dinarskom području, proteže se u dužinu otprilike 145 km, od Vratnika nad Senjom na sjeverozapadu do okuke Zrmanje na jugoistoku. Od obalnog pojasa do kopnenog podnožja u Lici, u prosjeku je širok 14 km. Na površini približno 2 270 km2 razasut je splet bezbrojnih krševitih grebena i ponikva, kukova, gorskih hrptova, dolina i pretplaninskih vrhova, od kojih njih 130 u prosjeku premašuje nadmorsku visinu 1370 m.

 

Pećinski park Grabovača je jedini pećinski park u Hrvatskoj. Grabovača je uzvišenje-brdo, dio kontinentskog dijela srednjeg Velebita, smještena između ličke krške zaravni i Perušićkog polja. Nalazi se na 770 m nadmorske visine. Područje Grabovača je karakterizirano krajobraznim vrijednostima koje ga čine prepoznatljivim brdskim prostorom ovog dijela Like. Na relativno malom prostoru Pećinskog parka evidentirano je 9 speleoloških objekata.

 

 

Cerovačke špilje, smještene na južnom dijelu Parka prirode „Velebit“, među najpoznatijim su i najznačajnijim speleološkim objektima u Hrvatskoj. Kompleks čine 3 špilje (Donja, Srednja i Gornja) sa oko 7 km istraženih kanala. Za turistički posjet uređeno je prvih 700 m Donje i Gornje špilje.

 

 

 

Rijeka Gacka je duga 61 km proteže se od svog izvora Tonkovića vrilo te se polako spušta niz područje Gackog polja primajući brojne pritoke. Odlikuje ju je čista bistra voda koja unatoč krševitom kraju relativno sporo teče. Prosječna temperatura ljeti iznosi 10,8° a zimi 7,9°. Rijeka Gacka obiluje podvodnim speleološkim nalazištima i vrelima. Majerovo vrilo se speleološki smatra najbogatijim, te se u zadnje vrijeme njemu posvećuje posebna pozornost. Smatra se da je preko polovice podvodnih prolaza i kanala Gacke još uvijek neistraženo.

 

Rijeka Lika izvire u podnožju Velebita na nadmorskoj visini oko 600 metara. U svome toku prima vode Jadove,  Novčice,  Otešice i niz manjih pritoka. Lika je najveća lička podmornica s dužinom od 78km. U kanjonu Like sagrađena je brana akumulacijskog jezera Kruščica.

 

 

Memorijalni centar Nikola Tesla se sastoji od: Rodne kuće Nikole Tesle, crkve sv. apostola Petra i Pavla, gospodarskog objekta (štala), kamenih spomenika i klupa arhitekta Zdenka Kolacija, trijema, ispitne stanice, multimedijalnog centra s pripadajućim igralištem za djecu, spomenika Nikoli Tesli autora Mile Blaževića, vanjskog auditorija, tesline turbine i mosta ili platforme.

 

 

Stari grad Sokolac

Sokolac, spomenik nulte kategorije i jedan od najljepših spomenika srednjovjekovlja, u povijesnim izvorima se prvi put spominje u 14. stoljeću. Brinje je, na prostoru Like, uz Modruš, bilo najvažnije sjedište knezova Krčkih, u kojem su oni ugostili brojne europske značajne ličnosti poput kralja Žigmunda 1412., danskog kralja Ericha VII 1424. i drugih. Zbog nadolazeće turske opasnosti, Frankopani su u 16. stoljeću ustupili Brinje kralju koji u njega smješta stalnu vojnu posadu.

 

Pod pojmom Baraćeve špilje podrazumijevaju se Gornja Baraćeva špilja, neposredno ispod nje smještena Donja Baraćeva špilja, Nova Baraćeva špilja i Izvor špilja Baraćevac. Iako je na zaštićenom području prisutno još 5 speleoloških objekata, zbog već postojeće prepoznatljivosti imena cijelo područje nosi naziv Baraćeve špilje.

 

 

Štrbački buk je 24 metra visok vodopad na rijeci Uni, nedaleko od Donjeg Lapca, u neposrednoj blizini naselja Donji Štrbci, na nadmorskoj visini od 294 metra. Nalazi se na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dio je Nacionalnog parka Una (unutar Bosne i Hercegovine). Una kao najveća prirodna vrijednost po kojoj je Nacionalni park dobio ime, izvire u selu Donja Suvaja ispod planine Čemernice u Hrvatskoj. Radi se o tipično krškom vrelu uzlaznog tipa,posebne zeleno-modre boje.

 

Senj je najstariji grad na gornjem Jadranu, a utemeljen je u predrimsko doba prije nekih 3000 godina na brdu Kuk. Bio je glavno središte ilirskog plemena Japoda. Sadašnje naselje nalazi se podno obronaka Kapele i Velebita. Simbol grada, Tvrđava Nehaj, poznata i pod nazivom “Kula Nehaj“, nalazi se na brdu Nehaj, završena je 1558. godine te je od tada bila sjedište Uskoka sve dok oni nisu bili protjerani iz grada 1617. godine nakon što je Habsburška Monarhija sklopila mir s Mlečanima.

 

 

Zanimljive činjenice:

Kosinjski most je kameni, sedamdeset metara dugi most preko rijeke Like, spaja Gornji i Donji Kosinj. Projektirao ga je u 19. stoljeću projektant Milivoj Frković, a izgrađen je po uzoru na starohrvatsku mostogradnju, tehnikom “uklinjenje kamena“. Most je jedinstven po otvorima u lukovima koji imaju funkciju rasterećenja vodenog vala u udaru na most. Gradnja mosta započela je 1929. a u prosincu 1936. pušten je u promet. Dužina mosta s upornjacima iznosi 70 metara, a širina između kamenih parapeta 5.5 metara.

 

Na spoju Like i primorja, na oštarskim vratima koja su oduvijek bila važna spona sa primorjem ponosito stoji Kubus. Što Kubus znači?

Prvo što otkriva simboliku cijelog zdanja su stepenice. Ima ih trideset i tri. Simbolički broj Isusovih godina od rođenja do uskrsnuća. Put do nebeskog kruga. Krug je Bog, a središte stvaranje.

 

Prvi teniski klub u Hrvatskoj i na području bivše Jugoslavije, a vjerojatno i u ovom dijelu Europe osnovan je u Gospiću 21. srpnja 1900. godine.

Za organizirano igranje tenisa u Gospiću najviše zasluga imaju braća Ferdo i Karlo Friedrich. U njihovo vrijeme tenis se igrao na tri mjesta u Gospiću: u izletištu Jasikovac, parku Kolakovac i u vrtu obitelji Šimić u Žabičkoj ulici.

Tenis se u Gospiću osobito razvijao i igrao između dva svjetska rata. Na žalost od tada je prošlo i trebalo dugo vremena da se pokrene inicijativa o ponovnom oživljavanju ovoga sporta u Gospiću.

 

30. rujna 2015. naziv Lički krumpir upisan je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Proces zaštite naziva „Lički krumpir“ započeo je u srpnju 2011. godine, kada je Udruga proizvođača Ličkog krumpira podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva „Lički krumpir“. Ministarstvo poljoprivrede je u studenom 2011. godine donijelo Rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla čime je naziv „Lički krumpir“ postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U lipnju 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Lički krumpir“ na razini Europske unije.

 

 

Poznati Ličani:

  • Ante Starčević(Veliki Žitnik, Gospić, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) – hrvatski političar, publicist i književnik. Osim politikom, bavio se poviješću, filologijom, književnom kritikom, filozofijom, pisanjem pjesama, dramom, političkom satirom i prevoditeljstvom. Kao politički vođa i glavni ideolog hrvatskog nacionalizma prozvan je Ocem Domovine.

 

  • Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. - New York, 7. siječnja 1943.) – hrvatski i američki znanstvenik i inovator svjetskog glasa. Radio je u području elektrotehnike i radiotehnike, te je izumio okretno magnetsko polje i višefazni sustav izmjeničnih struja. http://www.mcnikolatesla.hr/

 

 

  • Miroslav Kraljević (Gospić, 14. prosinca 1885. - Zagreb, 16. travnja 1913.) –  hrvatski slikar i kipar.

 

 

 

  • Marijan Matijević (Junak iz Like) – (Duboki Dol kod Gračaca, 10. siječnja 1878. - Zagreb, 21. prosinca 1951.), hrvatski hrvač grčko-rimskim stilom i dobrotvor. U svojoj rodnoj Lici postao je legenda već za života, što zbog svoje snage što zbog svoje dobrote i domoljublja. Nadimci su mu bili Lički Samson, Junak iz Like, Čovjek medvjed i Herkul zlatna srca. Osvajač je mnoštva zlatnih medalja i odlikovanja za prikazanu snagu od kojih se ističe orden velike turske zvijezde od turskog cara Abdula Hamida II. za osvojeno prvenstvo svijeta u hrvanju i drugim teškoatletskim igrama 1904. godine.

 

  • Ivana Brkljačić (Villingen-Schwenningen, 25. siječnja 1983.), hrvatska atletičarka, prvakinja u bacanju kladiva. Porijeklom iz Like, iz obitelji bunjevačkih Hrvata. 2007. godine dobitnica je Državne nagrade za sport “Franjo Bučar”. Njezin najbolji rezultat iznosi 75,08 m, što je hrvatski rekord. Toliko je bacila na atletskom mitingu u Varšavi u lipnju 2007.

 

  • Rade Šerbedžija (Bunić kod Korenice, 27. srpnja 1946.) je hrvatski filmski, televizijski i kazališni glumac, pjesnik i glazbenik.